Obavezno prijavljivanje zapuštenih oranica
Kako bi se neobrađena zemlja na zapuštenim parcelama ponudila u zakup, vlasnici su dužni da zapuštene oranice prijave.
Povećanje površina državnih oranica izdatih u zakup je osnovni je cilj izmena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, čiji bi predlog trebao da bude završen do jeseni. Prema izjavama Branka Lakića, prvi koraci će biti načinjeni sredinom leta, kada će poljoprivrednicima biti omogućeno da za ovo zemljište licitiraju na period duži od tri godine.
"Želimo da postupak izdavanja državne zemlje učinimo bržim i efikasnijim. Tražimo zakonska rešenja koja će omogućiti da se poštuju agroekonomski rokovi kao i izdavanje zemlje na duži vremenski period. Tako ćemo poljoprivrednicima omogućiti da na vreme planiraju poljoprivrednu proizvodnju što do sada često nije bilo moguće iz različitih razloga", istakao je Lakić.
Za sada, u Srbiji je u opticaju oko 515.000 hektara državne zemlje za zakup, a prema poslednjim podacima izdato je oko 300.000 hektara.
"Neki se pitaju šta je sa tim preostalim zemljištem. To su uglavnom pašnjaci, livade, močvare… Sve te parcele se nude u zakup u dva, tri kruga ali se niko ne javlja", navodi Lakić. Takođe, direktor Uprave za poljoprivredno zemljište, najavljuje i da je plan da se napuštenoa zemljišta, zapušteni voćnjaci i livade stave u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Poput nekih država u regionu i kod nas će detaljno biti propisana procedura za postupanje sa zemljištem u privatnoj svojini, koje se ne obrađuje. Još jedna od zakonskih novina koja nas očekuje je da će vlasnici privatnih parcela imati obavezu da prijave parcele koje se neće obrađivati u narednoj godini.
Kako navodi Lakić ova obaveza je nužna kako bi država mogla takvo zemljište da ponudi u zakup u skladu sa godišnjim programom. U slučaju da vlasnici ne poštuju propise, uvešće se i određeni mehanizmi za sankcionisanje.
Rešenje protiv uzurpacije
Trenutno se razmatraju zakonska rešenja koja će sprečiti zloupotrebu prava prečeg zakupa državnog zemljišta kao i sve vidove uzurpacije. Direktor Uprave za poljoprivredno zemljište kaže da su analize pokazale da neki poljoprivrednici, koji imaju pravo prečeg zakupa, državno zemljište nelegalno nude u podzakup.
"Ovo je zabranjeno, a problem je rešen tako što na zemljištu koje stočari dobijaju kako bi obezbedili hranu za stoku neće moći da se seju kulture koje nisu prilagođene toj nameni.", navodi Lakić.
Uprkos tome što se hiljade hektara državnih oranica ne obrađuje, veliki broj opština u Srbiji ima problem sa nedostatkom pomenutih parcela. U mnogim opštinama poljoprivrednici mogu da licitiraju za zakup na najviše godinu dana, a što je, po mišljenju stručnjaka, napravilo veliku štetu kada je reč o kvalitetu zemljišta. Proizvođači žele da u kratom roku dobiju što više od zemlje, pa zbog toga nemaju interesa da ulažu, poštuju plodored i sl.
Kako navodi Lakić, nova regulativa će dozvoljavati višegodišnji zakup.
Ipak, treba napomenuti, da je prošle godine poljoprivrednicima južno od Save i Dunava, ponuđen zakup na 10 godina, a što je značajno povećalo potražnju za državnim zemljištem.
"To je bilo izvodljivo jer smo proverom ustanovili u kojim katastarskim opštinama nema restitucije. Tako da sada u 35 lokalnih samouprava imamo izdatog zemljišta više nego ikada", ističe Lakić.